Vegan ili ne? Da li postoji neko ko se hrani rigoriznije od vegetarijenaca? Postoji – vegan!
Njegova filozofija se sastoji u tome da ne konzumira ni jedan proizvod koji je životinjskog porekla, bilo da se radi o jajima, ili čak o mleku. Ali kako pomiriti ovu etiku ishrane sa ravnotežom u ishrani? Otkrijte…

Vegan

Vegan – način ishrane i življenja

Reč vegan je nastala 1940. kao skraćenica od reči vegetarijanac, u vegetarijanskom društvu u Engleskoj, koji su na taj način hteli razlikovati one članove koji su u potpunosti odbacili proizvode životinjskog porekla.

Veganstvo je način ishrane i življenja koji izbegava bilo kakvu okrutnost nad životinjama, poput iskorišćavanje njih i njihovih proizvoda za hranu, odeću i druge svrhe. Veganska ishrana se zasniva na žitaricama, mahunarkama, voću i povrću. Vegani i veganke ne jedu meso, ribu, morske plodove, jaja, mleko, mlečne proizvode, med niti nose stvari od krzna, vune, kostiju, kože, korala, bisera niti bilo kojih drugih materijala životinjskog porekla. Mnogi vegani takođe izbegavaju proizvode testirane na životinjama. Za razliku od vegetarijanca čija je ishrana bez ubijanja, veganska ishrana je kako bez ubijanja, tako i bez iskorištavanja životinja. Veganstvo se razlikuje od vegetarijanstva jer je svedeno u potpunosti na biljnu ishranu.

Zašto postati vegan?

Ljudi postaju vegani iz mnoštva razloga, uključujući etičku brigu za životinje i prirodnu okolinu, kao i neke ličnije, vezane za zdravlje, duhovnost i veru. Što se etičkih principa tiče, veganska ishrana sprečava masovni uzgoj i sistematsko klanje velikog broja životinja. Što se zdravlja tiče, važno je istaći da proizvodi od mesa, jaja i mleka sadrže visok nivo holesterola i masnoća koje uzrokuju velike štete ljudskom zdravlju. I na kraju, sa ekološkog aspekta, mesna industrija podstiče ozbiljno zagađenja vazduha, zemlje i vode, doprinosi eksploataciji i krčenju šuma i velikih zemljinih površina za uzgoj biljnih kultura namenjenih prehrani velikog broja uzgajanih životinja.

Iako je to u teoriji izvodljivo, u stvarnosti je mnogo teže živeti 100% život bez okrutnosti. Iskorištavanje životinja je prisutno u mnogim sferama, a ne samo vezano za ishranu. Mnogo je takvih primera poput gela, lepka, gume ili foto-filma koji sadrže životinjske sastojke. Na zapadu se sve češće pojavljuju etikete na pojedinim proizvodima sa natpisom “cruelty free” (bez okrutnosti) što znači da nisu testirani na životinjama i nisu životinjskog porekla.

Vegan

12 stvari koje morate znati pre nego postanete vegan:

Pre nego rešite da se odreknete mesa, jaja i svih ostalih namirnica životinjskog porekla, morate znati u šta se upuštate. Evo 12 stvari koje morate znati kao vegan.

Potreban vam je vitamin B12

Prirodno postojanje ovog vitamina je u hrani životinjskog porekla, tako da ćete morati da se naoružate B12 suplementima. Vitamin B12 održava nervne i krvne ćelije zdravim pa nedostatak tog vitamina u organizmu može dovesti do umaranja, slabosti, gubitka apetita, lošeg gubljenja telesne mase, nervnih problema i depresije.

Takođe i gvožđe

Morate znati da gvožđe koje se nalazi u namirnicama životinjskog porekla naš organizam mnogo bolje apsorbuje (do 35 %) za razliku od gvožđa u namirnicama biljnog porekla koje apsorbujemo znatno slabije (do 8%). Samim tim ćete morati da unosite gvožđe naknadno da biste zadovoljli potrebe organizma. Dobar izvor gvožđa u namirnicama biljnog porekla se nalazi konkretno u žitaricama, mahunarkama, orasima, sušenom voću i zelenom lisnatom povrću.

Prijatelji i porodica će vam postavljati mnogo pitanja

Ljudi su veoma osetljivi po pitanju raznih dijeta i načina ishrane pogotovo ako izazivate njihova ubeđenja u koja su oduvek verovali. Najbolji način da minimizirate rasprave i polemike oko vašeg veganskog odabira je da celu priču usmerite na to da ste se iz sopstvenih razloga rešili na tako nešto i da vama odgovara i prija. Drugim rečima: Usmerite akcenat na sebe, tako niko oko vas neće imati potrebu da brani svoje stavove.

Pronalaženje novih izvora proteina

Svaki obrok mora sadržati proteine. Oni se pretvaraju u amino kiseline i pomažu izgradnju ćelija kao i njihovu reparaciju. Medicinski institut predlaže unos od najmanje 0.8 grama proteina dnevno na svaki kilogram vaše telesne mase. Najbojli izvor proteina u veganskoh ishrani je u prirodnoj soji, sočivu i pasulju.

Vegan

Ne zamenjujte namirnice životinjskog porekla sa „junk“ hranom

Prelaženje sa mesa na beli hleb, paste i ostale industrijske varijacije će vas dovesti do neuspeha u veganskoj ishrani. Nije dobra ideja da hranu bogatu proteinima, vitaminima i mineralima odbacite zarad prerađene hrane koja pruža malu hranljivu vrednost. Rezultat toga je glad, dobijanje na telesnoj težini i loše raspoloženje.

Ne prenagljujte na proizvodima od soje

Konzumiranje previše soje – veganskog mesa je verovatno gore od konzumiranja kvalitetnoh proizvoda životinjskog porekla. Zamene za meso su često obrađene i pune natrijumom i konzervansima, pa pažljivo pročitajte etikete.

Ne morate postati vegan momentalno

Ne možete se samo probuditi jedno jutro kao vegan. Potreban je rad i trud a za to je potrebno i vreme. Počnite tako što ćete dodavati sve više namirnica biljnog porekla u vašu ishranu i u isto vreme smanjujte količine mesa. Put postepene promene i procene kako se osećate na tom putu je ključ vašeg uspeha.

Pripremite se na čitanje etiketa

Ako ste ozbiljno rešili da postanete vegan, neophodno je da pažljivo čitate etikete na proizvodima koje kupujete. Kazein i surutka koji dolaze iz mleka, prisutni su u mnogim žitaricama i hlebu. Mnogi ekstrati koji služe za bojenje hrane takođe mogu biti životinjskog prekla.

Bićete srećniji

Neće samo životinje biti zadovoljne vašim odabirom da postanete vegan. I vi ćete biti zadovoljniji i srećni. Jedan od razloga je taj što u poređenju sa veganskim načinom ishrane ostali sadrže mnogo više arahidonsku kiselinu koja podstiče neurološke promene i vuče vaše raspoloženje na dole.

Ne morate odustati od vaših omiljenih restorana

Veganizam postaje sve popularniji, pa i restorani takođe prate trendove. U skoro svim restoranima uveliko možete pronaći vegan menije. Napomena: čak iako vaš odabir deluje veganski, ukažite konobaru na to da ne želite nikakve sastojke životinjskog porekla u vašem obroku.

Ne mora koštati više

Uzimajući u obzir cenu kilograma mesa u prodaji, ono je jedna od najskupljih stavki u našoj korpi, tako da ćete lako i uštedeti novac iako kupujete više proizvoda nego ranije. Uštedite još više kupovinom određenih proizvoda u smrznutom obliku nego u svežem, naravno ne svih.

Biljke mogu zadovoljiti vašu potrebu za kalcijumom

Odrasli uzrasta od 19 do 50 godina moraju uneti minimalno 1000 mg kalcijuma dnevno, ali preliminarna istraživanja ukazuju da vegani mogu da prođu i sa manje. Evropska studija je pokazala da kada vegani konzumiraju  najmanje 525 mg kalcijuma dnevno, njihov rizik od preloma kostiju nije bio drugačiji nego kod ne vegeterijanaca. Ključ je u unošenju raznovrsne hrane prirodno bogate kalcijumom kao što su: kelj, badem, soja, smokve.

Vegetarijanski režim, ako je uravnotežen, nije loš za zdravlje. Ipak, menjanje navika u ishrani i unos što raznovrsnijih namirnica ostaje najbolji način za očuvanje zdravlja. Bili vegetarijanac, vegan ili ljubitelj tradicionalne kuhinje, bitno je da doživljavate hranu kao zadovoljstvo!