Aknozna i problematična koža predstavlja hronični zapaljenski proces koji zahvata lojne žlezde i koren dlake. Aknozna i problematična koža uglavnom zahvata osobe sa masnom kožom, međutim danas je ovaj problem sve učestaliji među ljudima. Osim masne kože i hormonalnih promena u organizmu, na pojavu akni i bubuljica utiče i način života. Danas, u vreme stresnog i užurbanog života, sve manje vremena imamo da se posvetimo sebi i svojoj koži. Zbog toga naša koža reaguje stvarajući nam niz problema i zapaljenskih procesa.

Šta sve utiče na stvaranje aknozne i problematične kože?

Troje od petoro ljudi starosti između 12 i 24 godine ima aknoznu i problematičnu kožu. Ipak ovakvo stanje može javiti i u drugim životnim dobima. Procenjuje se da jedan od petoro odraslih ljudi, između 25 i 44 godine ima aknoznu i problematičnu kožu, a da skoro polovina svih odraslih žena ima blage do umerene akne.

Glavni uzroci i okidači akni

Smatra se da hormoni imaju ulogu u stvaranju akni. Iz tog razloga se akne najčešće javljaju kod tinejdžera (mada ljudi svih uzrasta mogu dobiti akne). Porast androgena i kod dečaka i kod devojčica u pubertetu podstiče lojne žlezde da luče više sebuma nego što je koži potrebno.

Pored količine hormona koji cirkulišu po telu, pojačana osetljivost lojnih žlezda je takođe značajna za razvoj akni. Većina slučajeva akni spotano nestane nakon puberteta. Ipak, potrebni su efikasni tretmani da bi se sprečio nastanak trajnih ožiljaka. Lojne žlezde su naročito osetljive na hormone, pa se akne u odraslom dobu mogu pojaviti kod žena sa hormonski izazvanim stanjima, kao što je sindrom policističnih jajnika. Psihološki stres takođe može biti okidač akni kod odraslih žena.

Bakterije. Kod ljudi sa kožom sklonom aknama, prekomerna proizvodnja sebuma stvara idealno okruženje u kojem inače bezopasne bakterije akni (Propionibacterium acnes) mogu da se namnože. To dovodi do zapaljenja i stvaranja crvenih ili gnojnih bubuljica.

To se ne dešava, kako glase neki mitovi, zato što osobe koje pate od akni ne vode računa o higijeni. Naprotiv, preterano čišćenje agresivnim preparatima će pre iritirati kožu.

Smatra se da geni takođe utiču na rizik od nastanka akni. Stoga, ako su oba roditelja imala akne, postoji veća verovatnoća da će i njihovo dete imati taj problem.

Lekovi. Određeni lekovi, kao što su steroidi i litijum, su poznati kao okidači akni kod nekih ljudi.

Postoji mnoštvo mitova o aknama, od kojih mnogi nepravedno „krive“ osobu koja ima taj problem – na primer, da je uzrok akni prljava koža, loša higijena ili loša ishrana, ili da su akne zarazne.
Pored toga što su netačni, ovi mitovi mogu prouzrokovati nepotrebnu patnju osoba koje možda već imaju nisko samopouzdanje. Dermatolozi su obučeni da razdvoje činjenice od fikcije.

Aknozna i problematična koža

Pubertet i problematična koža

Period puberteta i adolescencije je period života kada pod uticajem hormona dolazi do razvoja sekundarnih seksualnih karakteristika kod oba pola. Jedna od karakteristika je pojačan rad žlezda sa unutrašnjim i spoljašnjim lučenjem. Posledica tog procesa je da koža počinje više da se masti, a kod osoba koje su genetski predisponirane, pojačan rad sebacealnih žlezda je praćen stvaranjem mitisera.

Dobra vest je da se efikasnošću kozmetičkih tretmana postižu rezultati potpunog izlečenja i što se ranije počne sa terapijom to je manji rizik od trajnih posledica, kao što su ožiljci. Potrebno je pomenuti  da je najčešće neophodno četiri do osam nedelja, a u težim slučajevima i do tri meseca, da bi se došlo do željenih rezultata i potpunog izlečenja.  Veoma je važno da pacijenti istraju u primenjivanju zadate terapije

Šta su akne?

Kod pojave akni, koža postaje masna i nastaju otvoreni i zatvoreni komedoni na licu, a često i na vratu, ramenima, grudima i leđima. U umerenim i ozbiljnijim slučajevima, koža postaje crvena i pojavljuju se upaljene papule i pustule. Akne mogu izazvati emocionalni stres, biti dosadno uporne i mogu  dovesti do postupalne hiperpigmentacije (PIH) i/ili trajnih ožiljaka.

Postupalna hiperpigmentacija je ravno područje diskoloracije na koži. Predstavlja reakciju kože na zapaljenja kao što su akne ili ekcem, posebno kod ljudi sa tamnijim tenom. Vremenom može
izbledeti, ali dermatološki tretmani i postupci protiv pigmentacije mogu pomoći.

Kako se tretira aknozna i problematična koža?

Brojni su načini na koji se aknozna i problematična koža tretira, a ljudi najčešće “na svoju ruku” kupuju proizvode, bez posete dermatologu. Korišćenjem različitih proizvoda koji ne odgovaraju vašem tipu kože, možete dovesti do pogoršanja stanja i oštetiti epidermis, koji ima prevashodno barijernu funkciju. Tretmani problematične kože se razlikuju od osobe do osobe, tako da je najbitnije prvo se konsultovati sa stručnjakom, da biste dobili pravilnu negu i tretman. Pravovremeno i pravilno lečenje aknozne i problematične kože je neophodno, pre svega zbog prevencije nastajanja ožiljaka.